Zakon o uzbunjivačima u Srbiji: dobar okvir, ali slaba primena
Udruženje Pištaljka ocenjuje da domaći Zakon o zaštiti uzbunjivača iz 2014. spada u međunarodne standarde, ali da u praksi postoje ozbiljni problemi. Among njima su pritisci na institucije, neujednačena sudska praksa i strah građana da prijave nepravilnosti. Pištaljka upozorava da se formalne prijave moraju podnositi isključivo nadležnim institucijama.
Važnost za društvo: 3.0/5 — Pitanje zaštite uzbunjivača i funkcionisanja pravosuđa značajno je za određenu grupu građana i institucije, ali nije događaj širokog društvenog dometa. (procena veštačke inteligencije)
Činjenice
- Događaj Zakon o zaštiti uzbunjivača u Srbiji donet je 2014. godine.
- Izjava Advokat udruženja Pištaljka Duško Kovačević ocenjuje da je zakon međunarodno prepoznat kao zlatni standard.
- Brojka Pištaljka je pružila više od 3.000 besplatnih pravnih saveta i zastupala više od 116 uzbunjivača.
- Izjava Za uzbunjivača se prema zakonu traži da ima neposredna saznanja o nepravilnostima.
- Brojka Sudski postupak u uzbunjivačkim predmetima u praksi traje između godinu i godinu i po dana do prvostepene presude.
- Stanje Sudije koje vode uzbunjivačke predmete zakonski moraju imati sertifikat o obuci na Pravosudnoj akademiji.
- Događaj Zabeleženi su slučajevi da su sudije bez tog sertifikata dodeljivane takvim predmetima.
- Izjava Pištaljka upozorava da nije ovlašćeni organ za prijem formalnih prijava o nepravilnostima.
Ključne reči
Duško Kovačević Pištaljka Pravosudna akademija Srbija Zakon o zaštiti uzbunjivača